Turistička zajednicaVukovarsko-srijemske županije

   

Tradicija

Upoznaj... zemlju života

Stoljećima su Slavonci i Srijemci na dnu škrinja čuvali svoje tradicijsko blago sve dok ga moderni svijet nije ponovno otkrio, diveći se njegovoj ljepoti i raznolikosti. Danas je tradicijska kultura Vukovarsko-srijemske županije suvremeni hrvatski brend u izvornom ili rekonstruiranom obliku. Umijeće izrade zlatoveza i tradicijskih ženskih frizura tu je dovedeno do savršenstva. S puno ljubavi i pažnje s koljena na koljeno prenosila se izrada vunenih valjanih kaputa rekli, špenzla ili fusekla, suknarskih dugačkih kaputa, kožuharsko /krznarskih proizvoda i šokačkih šešira. Oduvijek je pjesma bila sastavni dio života Slavonaca i Srijemaca. O tome svjedoče stari obrti poput gradnje i sviranja gajdi, sviranja na tamburi samici, gradnje orkestralnih tambura, ali i tradicijski-vokalno instrumentalni napjevi. Najpoznatiji među njima, razigrani bećarac i svatovac, još i danas uveseljavaju mirnu seosku svakodnevicu, a njeguje se spontano crkveno pučko pjevanje, pjevanje starogradskih pjesama i šetana slavonska kola. Do danas je očuvan i licitarski obrt, potom umijeće izrade šindre za pokrivanje kuća, umijeće šaranja tikvica u Gradištu, te neizostavna priprema slavonskoga kulena ili kulina. Bez sumnje, Vukovarsko-srijemska županija ima najviše manifestacija na tradicijskom tragu u gotovo svim mjestima, a među njima je i jedinstveni proljetni ophod Filipovčica iz Komletinaca u kojem bose djevojke, odjevene u bjelinu narodnog ruha s prolistalim grabovim granama zazivaju svaki boljitak u narednom razdoblju. Sve su to zaštićeni nematerijalni fenomeni, njih čak 18 od ukupno 118 s područja Hrvatske.

Poznata slavonska i srijemska gostoljubivost odavno je dio ovdašnje tradicije koja se može osjetiti na turističkim seoskim gospodarstvima nastalim na tragu šokačkih slavonsko-srijemskih stanova, salaša, livada, ali i obiteljskih mađarskih i drugih imanja. Tu je domaća gastronomska ponuda podignuta na razinu kulta. Slavonsko-srijemski kulen kralj je suhomesnatih proizvoda, rakija je božja kapljica i priki ili bili lik, a još uvijek vrijedi izreka „drži se stara vina i stara prijatelja“. Pčele su božja stvorenja, napreduju tamo gdje vlada pravda i poštenje, a tada će biti i meda i različitih jela i slastica. Uz sve to neizostavna je pjesma i svirka, ples i pošalice – široka, vesela i velika slavonsko-srijemska duša.

Zanimljivosti

Uz svetište Majke Dobre Nade u Šumanovcima veže se istinita legenda opjevana u pjesmi „Šumanovci“ poznate slavonske pjesnikinje Mare Švel Gamiršek. "…Molila je Gospu, kršćana pomoći, da pronađe lijek i ozdravi oči... Zvijezdama krunjena, kao mjesec sjajna, pristupila k njoj je Gospa, divna bijela…Vidi bunar kod sedmoga hrasta! Idi i operi kod njeg bolne oči… pomoć će ti brzo i sigurno doći".

O tradicijskom bogatstvu Vukovarsko-srijemske županije svjedoči i Suvara u Otoku pored Vinkovaca, mlin na konjski pogon iz 19. stoljeća, spomenik najviše kulturne vrijednosti i jedini očuvani objekt te vrste u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Jeste li znali da su bogate djevojke u prošlosti uz svečanu nošnju kao nakit nosile 99 dukata, ali ne i stotinu kako ne bi platile porez? Jedinstveno muško rukotvorstvo u Hrvatskoj sačuvano je u Bošnjacima. Riječ je o izradi oboraka, uboraka, polosmaka, drvenki… , drvenih posuda za žito u sjemenu.

Što posjetiti

Cestom zlatne niti u Županji i njezinoj okolici upoznajte domaćine – Šokce i Šokice, doživite izvorne običaje uz domaću hranu. Uživajte u neodoljivom šarmu seoskih domaćinstava, ljubaznosti njihovih vlasnika i bogatstvu gastro ponude. Budite žetelac na jedan dan i sudjelujte u žetvi i vršidbi, ručno ili na strojevima iz 19. stoljeća. Naučite nove vještine na radionicama rukotvorstva u Adici u Vukovaru. Jašite slavonskog Sokola ili se provozajte u šokačkim kolima ili fijakeru. Pronađite mir u svetištima i prošteništima.